Vrijednosnice Osijek

Podrška

  • Telefon: (+385) 031 250-100
  • Ponedjeljak - Petak: 09:00 - 16:00h

Market Quotes are powered by Investing.com

Live World Indices are powered by Investing.com

Velika inflacijska laž i kako joj se suprotstaviti

 

Sažetak

 

• Vaš plan za napredak tijekom ekonomskih preokreta

• Svakodnevno nam govore da je inflacija prolazna i pod kontrolom. Ipak, dokazi govore drugačije

• Zašto nam se ne govori istina i zašto FED ima vrlo malo manevarskog prostora za kontrolu inflacije

• Zašto je inflacija stvarna i ovdje je da ostane

• Suočavamo s još većim rizikom na putu - odbjegla inflacija, pa čak i hiperinflacija

 

 

 

Ovo izvješće je temelj moje perspektive tržišta i smjera ulaganja. Važno je da investitori razumiju kako će inflacija utjecati na njihova ulaganja u narednim godinama.

 

 

 

 

 

Tržišni izgledi: Velika inflacijska laž

Vaš plan za napredak tijekom ekonomskih preokreta

Inflacija raste. Cijene koje proizvođači dobivaju za robu i usluge porasle su - indeks proizvođača skočio je 8,3%, najveći godišnji porast u desetljeću.

Najnovije izvješće objavljeno 14. rujna 2021. pokazuje da je inflacija dosegla 5,3% za 12 mjeseci koji su završili u kolovozu 2021. godine.

Kao što se možda sjećate, 4. svibnja 2021. Janet Yellen je u svom govoru imala lapsus i rekla da će "kamate možda morati porasti kako se gospodarstvo ne bi pregrijalo". No, istog je dana brzo povukla svoju izjavu i rekla da nema potrebe za povećanjem kamatnih stopa. Čini mi se to vrlo duhovito,  očigledno je naišla na kritike drugih federalnih i vladinih dužnosnika zbog pokušaja govorenja istine. Objasnit ću zašto kasnije u tekstu.

 

 

 

FED umanjuje inflacijske rizike

Unatoč lapsusu gospođe Yellen još u svibnju, FED, uključujući predsjednika FED-a, Jeromea Powella, nastavio je umanjivati ​​strahove od inflacije kao privremeni ili "kratkoročni fenomen". Razlog koji neprestano navode jest da bi se nakon nagomilane potražnje nakon COVID-a inflacija trebala smanjiti u sljedeće dvije godine. Ipak, cijene roba govore nam potpuno drugu priču. Sirova nafta, prirodni plin, bakar, aluminij i čelik porasli su iz godine u godinu. Ovo povećanje cijena uskoro će povećati troškove proizvoda koji koriste te materijale. Ako pogledate cijene nekretnina, one neprestano dosežu najveće vrijednosti svakog mjeseca, u srpnju godišnji porast od 16% (i vjerojatno će rasti i dalje jer sve manje ljudi svoje kuće stavlja na tržište). Povijesno nestabilni prehrambeni i energetski sektor također su u porastu, a cijene nafte već su na ili iznad razine prije pandemije, a cijene hrane će vjerojatno nastaviti rasti.

„Kako se naše gospodarstvo oporavlja, vidimo porast nekih cijena. "

- predsjednik Joe Biden

 

 

Potrošači osjećaju posljedice

Prema izvješću CNBC-a iz srpnja, cijene mnogih roba i rabljenih automobila u porastu su iz godine u godinu:

• Benzin je poskupio za 60%

• Javni prijevoz (uključujući zračne karte) - do 17%

• Cijene rabljenih automobila i kamiona, koje se smatraju ključnim pokazateljem inflacije, porasle su za 45%

Cijene namirnica strahovito su porasle. Cijene govedine rasle su 14% godišnje, dok su cijene svinjetine skočile 12,1%, a peradi za 6,6%. Ta poskupljenja prenijela su se na kupce. Uprava tvrtke Kroger (KR) iz Cincinnatija vjeruje da će inflacija u idućim mjesecima biti sve veća.

Inflacija je veća nego što je menadžment ranije predviđao, a sada su očekivanja da će cijene porasti 2% do 3% u drugoj polovici ove godine. ” - Fox Business News

 

Veliki lanci brze hrane podižu cijene menija.

• Taco Bell (YUM) - 10%

• McDonald's (MCD) - 8%

• Dunkin' (DNKN) - 8%

• Chipotle Mexican Grill (CMG) - 4%

Ove su brojke zastrašujuće za nekoga čije su plaće stagnirale posljednjih nekoliko godina - uglavnom za umirovljenike.

 

 

Ne vjeruju svi u priču FED -a

Ako sumnjate u rizike od inflacije, pogledajte neke od riječi iz zapisnika sa godišnje skupštine dioničara Berkshire Hathaway-a od 1. svibnja 2021. godine, kada je investitor milijarder Warren Buffett podigao crvenu zastavu:

„Podižemo cijene. Ljudi nam dižu cijene i to se prihvaća. " - Warren Buffett

Četiri mjeseca kasnije, inflacija sve više raste, a FED nam nastavlja govoriti da je prolazna i pod kontrolom.

„Ekonomija koja se pregrijala nametnula je skupi “porez na inflaciju” svakom Amerikancu srednje i radničke klase. S 28,7 bilijardi odnosno 28700 milijardi dolara i sve većim rastom, državni dug dosegao je rekordne razine. U posljednjih 18 mjeseci potrošeno je više od 5000 milijardi dolara u borbi sa pandemijom koronavirusa. Sada čelnici Demokratskog kongresa predlažu donošenje najvećeg pojedinačnog iznosa za trošenje državnih sredstava u povijesti bez obzira na rastuću inflaciju, ogroman dug ili neizbježnost budućih kriza. " - Senator Joe Manchin

FED projicira visok stupanj povjerenja u svoju sposobnost da kontrolira inflaciju u trenutku, ali povijest pokazuje drugačije.

„FED nije imao gotovo nikakvog uspjeha u blagom snižavanju inflacije nakon što se gospodarstvo počelo pregrijavati. Ako pogledate značajnu dezinflaciju kao što smo svjedočili, bilo riječ o tri recesije 1950 -ih, bilo to usporavanje krajem 1960 -ih, bilo to 1975., bilo to o događajima iz 1980. i 1982. - svi su oni uključivali gospodarstvo koje se okreće recesiji. " -Larry Summers, bivši ministar financija SAD-a

Vodeće banke u SAD -u spremaju se na povećanje kamatne stope zbog inflacije koja ne jenjava.

„Imamo puno novca i mogućnosti i bit ćemo jako strpljivi jer mislim da su velike šanse da će inflacija biti više od prolazne. " - Jamie Dimon, izvršni direktor, JPMorgan

U istraživanju Sveučilišta Duke, otprilike svaki četvrti financijski direktor očekuje da će se povećani troškovi nastaviti kroz većinu 2022. godine. Velika većina rukovodilaca u istraživanju Duke ukazuje da su povećanje troškova prenijeli na teret klijentima.

Na sastanku High Dividend Opportunities, podignuta je crvena zastavica o inflaciji još u lipnju 2020., navodeći:

Zanemarujući kratkoročne faktore potražnje i ponude koji se općenito brzo rješavaju, vidjeli smo da se inflacija temelji na vrlo visokom rastu novčane mase. S druge strane, potrošači se ne žele zaduživati, a financijske institucije nerado posuđuju. Dok se ta činjenica ne promijeni, potencijalni inflacijski ciklus ostat će u hibernaciji. No, ispod površine definitivno se sprema oluja, a potencijal za ozbiljnu inflaciju vrlo je velik ... Veća inflacija nije pitanje "ako", već pitanje "kada".

 

 

Višak likvidnosti u sustavu

Kućanstva s visokim razinama bogatstva su puna novca i imaju koristi od niskih troškova posudbe. Budući da su depoziti i stope štednje blizu nule, potrošači slijede druga ulaganja. Bilo koja klasa imovine koje se sjetite porasla je u prošloj godini.

Virtualne valute: Podaci ankete Harris pokazuju da je gotovo 1 od 10 Amerikanaca uložio u kriptovalute koristeći svoje poticajne mjere (stimulus checks su čekovi izdani od vlade koji povećavaju kupovnu moć poreznih obveznika u Americi), podižući cijene te imovine na rekordne razine - Bitcoin je u prošloj godini porastao za 315%.

Tržište dionica: Popularni američki indeksi nastavljaju stvarati nove vrhunce. S&P 500 i Nasdaq porasli su za 20% odnosno 48%. Na financijskim tržištima zabilježen je priljev novca bez presedana. U izvješću Bank of America kažu da je 576 milijardi dolara uloženo u dioničke fondove između prosinca i travnja 2021. godine, čime je nadmašen ukupni priljev od 452 milijarde dolara viđen u posljednjih 12 godina.

Nekretnine: S hipotekarnim stopama na rekordno niskim razinama, Amerikanci žele ispuniti svoj san o posjedovanju kuće. Potrošači su agresivno raspoređivali svoj višak gotovine kako bi uplatili predujmove za kuće. Kao rezultat toga, prosječna cijena kuće u SAD -u iznosi 375.000 USD, što je 16% više u odnosu na prethodnu godinu kojoj je prethodilo nekoliko godina bez većih oscilacija.

 

 

 

 

 

Rizik inflacije je vrlo visok

Chair Powell i većina članova FOMC-a (Savezni odbor za otvoreno tržište) uvjetuju javno i financijsko tržište da očekuju inflaciju PCEPI -ja (mjera koju FED koristi a isključuje hranu i energiju) koji će rasti privremeno do 3.4% u 2021. te smanjenje do 2.1% u 2022. i 2023. godini.

Kao što je gore navedeno, inflacija je upravo dosegla 5.3% na bazi 12 mjeseci. Poigrajmo se malo brojevima:

 

   1. Pretpostavimo da inflacija neće dalje rasti u 2021. i da će se zadržati na 5.3% što je 56% više od PCEPI inflacije koju procjenjuje FED.

2. U 2022. i 2023. godini ćemo biti konzervativni i pretpostaviti ćemo da je inflacija umjesto duplo samo 50% veća od PCEPI-ja. To bi značilo da je inflacija u 2022. i 2023. godini 3%.

To je otprilike rast inflacije za 11% u razdoblju od tri godine. Da li bi plaće i nadnice mogle pratiti taj rast u istom razdoblju? Ako ste u mirovini, da li bi mirovina mogla pratiti rast inflacije koja povećava troškove života tako velikom brzinom?

 

 

Zašto nam FED ne govori „istinu“?

FED se danas suočava sa mnogo problema. Kao prvo, FED ima vrlo malo alata za borbu sa inflacijom i rastom kamatnih stopa. Objašnjenje je u sljedećem paragrafu. Međutim, najveći alat koji imaju u toj borbi su procjene inflacije odnosno inflacijska očekivanja. Zapravo, inflacijska očekivanja mogu biti najveći pokretač same inflacije.

Inflacijska očekivanja reflektiraju stopu po kojoj potrošači, poduzetnici i investitori očekuju rast cijena u budućnosti. Oni su važni jer će stvarna inflacija uvelike ovisiti o tome što ljudi očekuju da će biti. Ako svi očekuju da će sljedeće godine cijene narasti, recimo za 3%, tvrtke će htjeti podići cijene za najmanje 3%. Radnici i zaposlenici očekivati će slična povećanja plaća. Pod jednakim uvjetima, za svako povećanje inflacijskih očekivanja od 1%, stvarna će se inflacija također povećati za 1%.

Stoga FED zapravo koristi svoj najmoćniji alat "ne govoreći istinu" o inflaciji. Ako FED može uspješno uvjeriti ljude da inflacija nije problem, ili barem nije "veliki problem", onda je pobijedio u polovici bitke s inflacijom. To je jedan od najmoćnijih alata FED -a, a također i bez financijskih troškova - "besplatni" alat koji može koristiti. FED zapravo svoj posao radi savršeno dobro "ne govoreći cijelu priču".

I to je upravo razlog zašto je gospođa Yellen bila pod napadom kada je u svibnju natuknula o povećavanju kamatnih stopa, zato što je umalo odala FED-ovo najmoćnije „besplatno“ oružje u borbi s inflacijom.

 

FED ima ograničene alate za borbu s inflacijom

Postoji nekoliko razloga zašto FED ima vrlo ograničene alate za borbu s inflacijom i rastućim kamatnim stopama:

  1. Recesija i tržišni rizik: FED ima jako malo prostora za povećanje kamatnih stopa prije nego uzrokuje recesiju.
  2. Politički rizik i rizik fiskalnog deficita: Ima vrlo malo prostora za povećanje kamatnih stopa bez daljnjeg napuhavanja fiskalnog deficita i suočavanja sa snažnim protivljenjem političara
  3. Izgubljena bitka: Borba protiv inflacije vjerojatno će biti izgubljena bitka uslijed slabljenja dolara i rasta cijena robe. Zapravo, vjerojatno idemo prema robnom superciklusu ili barem mini superciklusu.

Detaljno ćemo pojasniti svaki od ovih argumenata.

 

 

1-  Recesija i tržišni rizik

Jedan od glavnih razloga zašto FED nije voljan podignuti kamatne stope je taj što znaju da nemaju puno „metaka“ u tom pištolju. Kako stvari izgledaju danas, za godinu dana će biti povećanje stopa od 0.25% ili čak 0.5%.

 

 

Zašto ih ne povećati odmah? Ako se sjećate, prošli put kada je FED počeo značajnije podizati kamatne stope 2017.godine, od 0.5% do 2.3% krajem 2018. Ovo je bilo kada je tržište dionica palo za 20% što je prijetilo izbaciti ekonomiju sa tračnica i dovesti je u recesiju. FED je brzo okrenuo ploču u 2019. kada su počeli smanjivati kamatne stope.

 

 

Danas, situacija je još kritičnija. Tek smo izašli iz recesije sa ekonomijom osjetljivijom nego u prošlom desetljeću. Bilo koji krivi potez FED-a ili preuranjeno povećanje stopa bacilo bi ekonomiju natrag u recesiju. Štoviše, FED je naučio da ekonomije vjerojatno ne mogu izdržati povećanje stopa veće od 2%. Više nismo u zlatnom razdoblju gdje su ekonomije mogle izdržati stope FED-a od 5% ili više.

 

Glavni i međusobno povezani razlozi:

• Sve slabije gospodarstvo zbog opadanja prirasta stanovništva.

• Fed koji ponovno postavlja kamatne stope niže svaki put kada dođe do sloma tržišta.

1A) Ekonomija koja sve više slabi zbog smanjenog rasta stanovništva

Svjedoci smo sekularnog opadanja stope rasta stanovništva u Sjedinjenim Državama od 1980 -ih. To je rezultiralo ekonomijom koja je krhka i više sklona recesiji.

 

 

 

 

Zapravo, tijekom posljednjeg desetljeća stanovništvo SAD -a raslo je najsporije od 30 -ih godina prošlog stoljeća (što se poklopilo s velikom depresijom), kako je izvijestio Ured za popis stanovništva u travnju 2021. Očekuje se da će američko stanovništvo porasti 2021. po stopi od samo 0,58%. To je otprilike polovica stope rasta 2000. godine, što je prilično alarmantno.

Rastuće stanovništvo jedan je od najvećih pokretača gospodarskog rasta. Zapravo, gospodarska aktivnost ovisi o broju ljudi koji su na raspolaganju za izradu stvari i/ili pružanju usluga, pomnožen s produktivnošću tih ljudi. To znači da će se sporiji rast stanovništva izravno utjecati na sporiji gospodarski rast. Niži rast stanovništva također će značiti nižu potrošnju, a Sjedinjene Države su ekonomija koju pokreću potrošači. Kada gospodarstvo to izgubi, gubi i svog najvećeg pokretača te postaje osjetljivo na male ekonomske šokove svih vrsta.

Kad se osvrnemo na ekonomsku ekspanziju od 2009. do početka pandemije, vidimo da je rast američkog BDP -a u prosjeku iznosio samo +2,1%. To je mnogo niže od povijesnog dugoročnog prosjeka od +3,2%. Imajte na umu da ovaj dugoročni prosjek uključuje Veliku depresiju 1929–38. kao i demobilizaciju 1945. (depresija Drugoga svjetskog rata), što bi inače rezultiralo mnogo većim prosjekom BDP-a.

Kako smo naučili u posljednjih 15 godina, FED je priskakao u pomoć svaki put kad se tržište srušilo. To je zato što bi svaki krah tržišta mogao dovesti gospodarstvo u recesiju, a što se ne bi dogodilo da je rast stanovništva zdrav. Što je gospodarstvo krhkije, manje može podnijeti povećanje kamata.

Konačno, manji rast BDP -a znači manje mogućnosti za ulaganja, što samo po sebi rezultira nižim kamatnim stopama. Ako imate manje mogućnosti rasta, ljudi su spremni prihvatiti niži povrat na ulaganja i, na primjer, niže prinose na financijske instrumente.

 

1B) Razlog: Ponovno postavljanje nižih kamatnih stopa svaki put kada tržište padne

Kao rezultat "slabijeg gospodarstva", slijedeći gotovo svako "medvjeđe tržište", FED je priskočio u pomoć i spasio tržište i gospodarstvo koristeći svoje "alate". Jedan od njegovih alata je snižavanje kamatnih stopa kako bi se potaknuli ulagači i sudionici na tržištu da ulože novac u posao i ponovno pokrenu gospodarstvo. Budući da se ti događaji stalno ponavljaju, FED-ove "ponovne postavke" rezultirale su trajnim padom stopa FED Fonda od 1980-ih.

 

 

 

Ove niske kamatne stope sada su usidrene i ne mogu više rasti bez ekonomskih posljedica koje su štetne za gospodarstvo.

Zaključak je da FED nije spreman riskirati narušavanje ekonomije i riskirati ponovnu recesiju koju će biti izuzetno skupo "riješiti", a vjerojatno i skuplje od krize izazvane virusom COVID -19. Mislim da ovo FED-u trenutno ne dolazi u obzir. Time će se FED-u vezati ruke u svezi koliko će biti spremni povećati stope FED fondova. To će također biti u suprotnosti s politikom predsjednika Bidena – „Ponovno izgradimo Ameriku" („Build America Again“).

 

 

   2- Politički i fiskalni deficit

Čak i ako FED postane jako hrabar i spreman podići stope, suočit će se s vrlo oštrim protivljenjem političara s obje strane. Sjetite se da je fiskalni deficit nakon COVID -a dotaknuo najnižu razinu od Drugog svjetskog rata.

 

 

Svako malo povećanje stopa FED-a koštat će vladu bogatstvo u otplati kamata. U slučaju da se suoči s tim da će morati agresivno podizati stope, vlada će vjerojatno biti spremna zadovoljiti se većom inflacijom i manjim "federalnim deficitom"

Ovdje dolazimo do zaključka zašto su FED-u vezane ruke jer ne mogu ili ne žele previše povećati stope i imaju malo alata za borbu protiv inflacije ili "odbjegle inflacije".

 

 

 

 

 

   3- Robni superciklus

Cijene robe rastu ne samo zbog "privremenih" problema sa nagomilanom potražnjom koji su navedeni u opsežnom izvješću članovima HDO-a - Ulazimo li u robni superciklus? Ovo izvješće opisuje nekoliko čimbenika koji ukazuju na početak "robnog superciklusa" ili barem "mini" superciklusa, među kojima su:

1. Potražnja iz ekonomija u razvoju

2. Nedovoljno ulaganje prethodi robnom ciklusu

3. Slabljenje američkog dolara

4. Kina sada izvozi inflaciju

5. Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

6. Roba je trenutno jeftina

 

Najvažnija stavka u ovom izvješću je da se potražnja za robom temelji na "stvarnoj potražnji" s tržišta u razvoju. U izvješću piše:

Kina i Indija su 38% više naseljene nego što su bile početkom 90 -ih.

 

 

U Kinu su vlada, kao i industrija, uvezle rekordne količine sirove nafte, bakra, željezne rude i ugljena 2020. godine, godine kada je globalno gospodarstvo zamrznuto zbog izbijanja koronavirusa.

Indija, s relativno visokim postotkom svog dobro obrazovanog stanovništva, ima sve temelje za ostvarivanje značajnog gospodarskog rasta. Iako se zemlja trenutno suočava s izazovima zbog pandemije, očekuje se da će prestići Veliku Britaniju kako bi postala peto najveće gospodarstvo do 2025. godine i ostala na putu prema trećem mjestu do 2030. godine.

Velika potražnja za prirodnim resursima očekuje se u sljedećem desetljeću budući da ova gospodarstva u razvoju nastavljaju brzo rasti.

Ti pritisci potražnje, uključujući potražnju za naftom, nemaju mnogo veze s učinkom pandemije ili nagomilane potražnje. To su "stvarna povećanja" današnjih troškova života i budućih troškova života. Ni "Indeks temeljne inflacije" (ili CPI) ni PCEPI inflacija (Indeks cijena izdataka za osobnu potrošnju) ne uključuju troškove hrane ili energije. Također, troškovi kupnje novog doma isključeni su i iz CPI -ja i iz PCEPI -a i računaju se kao ulaganja, a ne kao inflacija. Stoga, ako želite imati točnu brojku o tome kako inflacija doista izgleda danas, vjerojatnije je da je naslovni broj inflacije već dosegao 5%, a ne znatno niži CPI ili PCEPI koji FED voli koristiti.

Ono što pokušavam reći je da je inflacija stvarna. Nije prolazno. To se već pretočilo u veće cijene hrane, odjeće i putovanja, između ostalog. To je zato što troškovi prijevoza i skladištenja čine veliki dio njihovih cijena, a ta dva troška su u funkciji cijene robe.

 

 

Kina sada izvozi inflaciju

Drugi faktor koji pridonosi rastu cijena roba i globalnim inflacijskim pritiscima jest da Kina sada izvozi inflaciju, a ne izvozi deflaciju. Kina je izvijestila da su cijene u tvornicama porasle za 9% godišnje u svibnju, što je najviše u zadnjem desetljeću. Rastući troškovi dostave i jači juan zajedno povećavaju cijenu robe kineske proizvodnje. Kao i svaka druga zemlja na svijetu, Kina se suočava sa svim vrstama nestašice robe, uključujući bakar, ugljen, čelik i željeznu rudu, piletinu, drvnu građu itd. Kina ima vlastite probleme u opskrbi i rastuće cijene. Iako se Kina nada da je to privremeno, njezino se gospodarstvo posljednjih desetljeća dovoljno razvilo i plaće radne snage dovoljno su porasle, pa su prošli dani kada moraju isporučivati ​​robu po "nižim cijenama" kako bi zadržali inflaciju.

Kina se desetljećima mogla ismijavati i profitirati od globalnih inflacijskih pritisaka ispumpavajući deflaciju u svijet. Mogla je to učiniti kad je bilo potrebno kako bi zadržala razinu plaća i manipulirala svojom valutom kroz niske kamatne stope. Kina će sada izvoziti inflaciju u svijet. S obzirom na to da se Kina suočava s visokom unutarnjom potražnjom vlastitog stanovništva i da se kupovna moć njenih građana povećava, postaje gotovo nemoguće pritisnuti svoju radnu snagu da prihvati "stare jeftine" plaće koje je koristila za plaćanje svog rada. Devalvacija njihovih valuta više nije održiva opcija koju mogu koristiti kao neizravan način za smanjenje kupovne moći radne snage. Sve se svodi na "oskudicu prirodnih resursa". Nije ni čudo zašto cijene svih vrsta roba rastu.

 

 

Biden naveliko troši

Predsjednik Biden trenutno naveliko troši u vrijeme kada postoji toliko mnogo akceleratora gospodarstva. Postoje fiskalni akceleratori koji rade punom snagom, postoje monetarni akceleratori koji rade punom snagom, tržišta su na vrhuncu svih vremena, a financijski sektor spreman je davati kredite i stvarati marginalni dug i mjehuriće imovine. Americi ide odlično. Gospodarstvo se kreće u dobrom smjeru, nezaposlenost je 5,2%, a FED nije očekivao da će se to dogoditi do kraja 2022. Nema potrebe za daljnjim pritiskom na „akcelerator“ i rizikom gospodarskog kraha.

Agresivni fiskalni poticaji, uključujući nadolazeći plan za infrastrukturu od 2-3 trilijuna dolara, uslugom tiskanja novca, potiču potražnju bez razmjerne ponude.

Više potrošnje povećava šanse za još veću inflaciju sutra. Velika je ironija u tome što predsjednik Biden ima cilj boriti se protiv nejednakosti između bogatih i siromašnih, a njegova politika će učiniti upravo suprotno. Inflacija je neizravan porez koji će utjecati na sve nas, no to je onaj koji uglavnom pljačka siromašne, srednju klasu i manjine te brzo smanjuje njihovu kupovnu moć. To je zato što je to "paušalni porez" koji jednako pogađa sve i rezultirat će još većom nejednakošću u bogatstvu.

 

 

Tržište rada - velika ostavka

Tržište rada pokazuje vrlo zanimljiv trend bez presedana. Godinama nakon velike financijske krize radnici su bili željni žuriti natrag na posao i zarađivati ​​plaću za uzdržavanje svojih obitelji. Kako pandemijski život opada u SAD -u, ljudi napuštaju posao u potrazi za više novca, većom fleksibilnošću i što je najvažnije - više sreće. Zaposlenici preispituju svoje prioritete i razmišljaju o tome koliko njihov posao znači njima i poslodavcu, ispituju kako su cijenjeni i kako provode vrijeme. To dovodi do dramatičnog povećanja ostavki, poznatih i kao "Velika ostavka". Prema Ministarstvu rada, rekordnih 11,5 milijuna ljudi napustilo je posao u drugom tromjesečju 2021. Industrija razonode i ugostiteljstva (uključuje hotele, barove i restorane, tematske parkove i druga mjesta za zabavu) doživjela je najveći egzodus radne snage. Zahvaljujući vladinim poticajnim paketima, Amerikanci imaju dovoljno ušteđevine da potraju nekoliko mjeseci. Stoga koriste vrijeme za usavršavanje svojih vještina, poboljšavanje životopisa i traženje boljih poslova.

Najviši rukovoditelji su zabrinuti. U nedavnom istraživanju financijskog direktora Sveučilišta Duke, više od 70% ispitanika malih tvrtki i 80% velikih tvrtki reklo je da im je teško popuniti otvorena mjesta. Ovaj osjećaj odražava se na rekordno veliki broj otvorenih radnih mjesta prijavljenih u najnovijim državnim statistikama.

 

 

FED se ustvari ne bori s ovom inflacijom

FED nastavlja pumpati likvidnost u sustav i održavati ciljanu stopu od 0% čak i dok inflacijski pritisci nastavljaju rasti. I dalje zanemaruju vlastite željene mjerne podatke.

Unatoč znakovima da je inflacija veća od očekivane, Federalne rezerve nedavno su ponovile da će "držati granicu". Glasaju za održavanje ciljane stope na 0-0.25% uz nastavak kupnje financijskih instrumenata i agencijskih vrijednosnica osiguranih hipotekom.

Zapravo, danas bih ustvrdio da su FED i vlada sretni što inflacija raste. Zašto? Jer danas, ako se tome doda državni dug, dug poduzeća i dug potrošača, Sjedinjene Države su zaduženije nego što su to ikada bile u povijesti. Omjer ukupnog nefinancijskog duga i BDP-a je gotovo 300%. Ova ogromna razina duga je financijska tempirana bomba koja bi mogla eksplodirati u bilo kojem trenutku. Kad se to dogodi, gospodarstvo bi palo u veliku recesiju s rasprostranjenim neizvršenjem novčanih obveza, uzrokujući slom financijskog tržišta i tržišta stanova te postavljanje za velike bankrote banaka.

Stoga se čini da je visoka razina inflacije postala cilj politike ublažavanja zaduženja. Vrlo je jednostavno. Ako posjedujete hipoteku od 100.000 USD na kući vrijednoj 200.000 USD, a inflacija podigne vrijednost vašeg doma na 400.000 USD, tada se razina vašeg duga odmah smanjuje sa 50% na 25%, što ga čini upravljivijim. Istodobno, BDP raste, jer je vrijednost novogradnje porasla. Tako imate trenutno smanjenje omjera duga i BDP -a.

U ovom slučaju, Federalne rezerve ne samo da nisu voljne djelovati na inflaciju, već su zapravo jako zadovoljne. Inflacija smanjuje rizike teškog ekonomskog slijetanja čineći brdo nacionalnog duga manje značajnim, iako to dolazi po cijenu narušavanja vaše kupovne moći.

 

 

Što ovo znači za investitore

Kratkoročni do srednjoročni utjecaj je da bi se rasponi kamatnih stopa značajno proširili. Inflacijska očekivanja rezultirala bi povećanjem dugoročnih kamata, dok će kratkoročne stope ostati niske. Očekivao bih da će desetogodišnji trezorski prinosi u sljedećih 12 mjeseci iznositi 2,5% ili više, dok će stope FED fonda (kratkoročne stope) biti na ili ispod 0,5%. Jaz će se sljedećih godina povećavati. Ulaganja koja imaju koristi od jačanja krivulje prinosa bit će veliki korisnici.

Nadalje, ulagačima najbolje služi zauzimanje pozicija u ulaganjima otpornim na inflaciju i ulaganjima koja koriste inflaciju. Ako ste dobro pripremljeni za suočavanje s inflacijom, ne samo da se možete zaštititi, već je to i prilika da zaradite mnogo novca ako znate kada i kako igrati.

 

 

Zaključak

U konačnici, inflacijska očekivanja puštena su s lanca kombinacijom pretjerane fiskalne i monetarne labavosti. FED je izgubio svoj prvi alat za upravljanje inflacijskim očekivanjima navodeći da je "inflacija prolazna". FED je također izgubio vjerodostojnost jer su inflacijska očekivanja sada usidrena na 4,7%, što ukazuje na to da će se sljedeće godine vjerojatno kretati blizu 5%. Ima vrlo malo municije za upotrebu i suočava se s izgubljenom bitkom. Visoka inflacija je stvarna i dalje će rasti, ali do koje razine? Kada ćemo dostići odbjeglu inflaciju?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo pogledati podatke o BDP -u koji pokazuju omjer duga i BDP -a Sjedinjenih Država.

 

Trenutno iznosi 126% što SAD čini jednom od najzaduženijih nacija na svijetu.

Nadalje, sada su dostupne najnovije projekcije Kongresnog ureda za proračun. Ne samo da je savezni dug u javnim rukama sada na najvišoj razini u odnosu na BDP od Drugoga svjetskog rata, nego se također predviđa da će se udvostručiti do 2050. godine.

 

 

 

Odbjegla inflacija i/ili hiperinflacija neizbježna je i sve je u funkciji sposobnosti SAD -a da nastavi izdavati dugove i tiskati novac, a istovremeno zadržati status američkog dolara kao "sigurnog utočišta". Generacije su gradile ovaj status, ali za uništenje je potreban samo djelić tog vremena. Nažalost, trenutni put politike je neodrživ, a povjerenje u američki dolar već se počelo narušavati. Nešto mora popustiti. Nakon COVID -a, itekako bismo mogli biti na prekretnici, a to bi moglo biti katastrofalno.

 

Newsletter

Budimo u Kontaktu

Kapucinska 25/2, Osijek, HR-31000 Croatia

Telefon: +00385 31 250 100

Fax.: +00385 31 250 107

e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

web site: www.vros.hr

Podrška

Radno Vrijeme

Ponedjeljak-Petak: ....... 9.00 do 16.00h

Info Telefon: 031 250 100

MB:1348817 i OIB:95388963061

 

Top of Page